Prema regionalizaciji Republike Hrvatske, Daruvar pripada središnjoj makroregiji. Daruvar se nalazi u njenom istočnom dijelu Lonjsko–ilovskoj zavali. Kako uži prostor Daruvara ne predstavlja posebnu prirodnu regiju, nema ni svog užeg regionalnog imena. Granice tog prostora prolaze; na sjeveru naistočnijim obroncima Bilogore, na istoku zapadnim obroncima Papuka i Psunja na zapadu rijekom Ilovom i na jugu potokom Bijela.
Daruvar se nalazi na 45۫ 35’ sjeverne geografske širine i 17˚ 20’ istočne geografske dužine na jugozapadnom dijelu prostrane panonske nizine, dok njegova nadmorska visina iznosi 155 -171 m. leži u kotlinskom proširenju rijeke Toplice, pritoka lijevog pritoka Ilove, na prijelazu planinskog prostora Papuka i valovitog poilovlja.
Najjaču koncentraciju funkcija od većih naselja regije ima Bjelovar, a Daruvar kao drugi grad županije ima direktnu utjecajnu zonu na svoj bliži prostor te je jedan od subreginalnih centara.
Daruvar se prostire na površini 64 km² i danas broji 9811 st. a s okolnim naseljima 13243. to su Daruvarski vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Majur, Ljudevit selo, Markovac i Vrbovac. Postanak naselja uvijetovali su termalni izvori uz rijeku Toplicu i padine gorskog masiva Papuk.
Urbana povijest Daruvara je duga i uskoro će biti dvije tisuće godina od osnutka prvog lokaliteta poznatog kao organizirana urbana cijelina. Najstarije poznato naselje, smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru daruvarske kotline datira iz 4 st. prije Krista. Arheologija na ovom području svojim nalazima (kamene sjekire) govori da je kraj bio naseljen i ranije, u kameno doba. Prvi poznati stanovnici daruvarskog područja bili su Jasi (Iassioi ili Iassi) što znači “ topličani “ ili “ Iscijelitelji “, mješavina ilirskih i keltskih plemena.
Dolaskom Rimljana nastaje rimsko naselje – Res...