Tema seminarskog rada određuje se na početku semestra. Nakon što je student prikupio i proučio relevantnu literaturu, na konzultacijama s nastavnikom dogovara naslov i sadržaj rada te daljni tijek istraživanja. Konzultacije su obavezne prije predaje završne verzije seminarskog rada!
Rad treba pisati gramatički i pravopisno točno. Kako stručna terminologija na hrvatskom jeziku još nije potpuna ni usklađena, dopušteno je korištenje stranih izraza (pišu se kurzivom), ali ih u pravilu treba zamjenjivati hrvatskim istoznačnicama.
2. Struktura seminarskog rada
Osnovni dijelovi seminarskog rada su:
1. Uvod
2. Razrada teme
3. Zaključak
4. Dodaci
U uvodu se čitatelj upoznaje s ciljem i svrhom istraživanja. Obrađuju se dosadašnje spoznaje o određenoj temi/području, objašnjava koja je znanstvena metoda korištena te se u najkraćim crtama iznosi struktura rada. Središnji dio seminarskog rada obrada je zadane teme. U zaključku se upozorava na sličnosti i/ili razlike u postojećim stavovima te se iznosi vlastiti sud o temi.
Uz sve nabrojano, seminarski rad mora imati sažetak (100 riječi) i ključne riječi (najviše 5). Na kraju rada treba postojati popis korištene literature te popis slika, tablica, grafova i sl. (Ispod svake slike u tekstu mora biti legenda, a svaka tablica mora imati naziv.)
Seminarski rad ne bi smio biti kraći od osam kartica teksta (jedna kartica = 1800 znakova). Njegov opseg ne uključuje sadržaj, popis literature i dodatke.
3. Izvori
Citiranje korištene literature od osobite je važnosti u seminarskom radu. Bilješke se koriste u nekoliko slučajeva: (a) kada se citira tuđi tekst (stavlja se u navodnike), (b) kada se tuđi tekst sažima i oblikuje vlastitim riječima, (c) kada se navodi podatak koji općenito nije poznat, ali mu se zna autor, (d) kada se upućuje na druge radove koji se bave istom temom.
Popis literature sadrži popis svih radova (knjiga, članaka, jedinica na internetu i dr.) koji se spominju u radu. To znači da svaki citat u tekstu...